Otmice u Srbiji nekad i sad: „Otmičarima danas i nije bitan novac“

0
345
Foto: Fonet

Otmice kao na filmu, uz kršne momke sa fantomkama na glavama i „naoružanjem do zuba“ u Srbiji više nisu česte. Danas su otmičari „trapavi amateri koji delaju u malim timovima“.

„Otmica u Srbiji je bilo i biće“, kaže za BBC na srpskom Božidar Spasić, bivši operativac Državne bezbednosti.

Činjenicu da otmičari nisu više članovi paravojnih sistema, obučeni profesionaci koji znaju gde da sakriju žrtvu, potvrđuje i psiholog kriminolog Dobrivoje Radovanović.

„Nekada su se otmicama bavili članovi Zemunskog klana, a danas to rade manji timovi“, kaže Radovanović.

Ovog vikenda je policija posle brze istrage i saradnje sa porodicom posle nešto više od 24 sata pronašla otetog trinaestogodišnjaka iz Stare Pazove.

Do objavljivanja ovog teksta, BBC na srpskom nije dobio podatke o broju otmica zabeleženih u Srbijij poslednjih godina.

Za otmičare koji su dečaka iz Stare Pazove oteli i držali ga vezanog na imanju u Belegišu, Spasić kaže da su „trapavi amateri“.

„Oni koriste mobilne telefone i ne razmišljju o tome da ih policija može naći, iako izvade karticu iz aparata“, kaže Spasić.

Dodaje da se danas otmice ne rade samo radi novca, podsećajući na slučaj Barbare Vitez iz Sente, čiji roditelji veruju da nije mrtva, već da je oteta.

Barbara je nestala 25. novembra 2016. godine, na mostu na Tisi, a nekoliko godina kasnije, ponovo je viđena u jednom noćnom klubu u Mađarskoj. Njeni roditelji ne odustaju od potrage za njom.

Otimaju i za 500 evra

Spasić kaže da su nekadašnji otmičari vodili žrtve van grada, na periferiju, da su ih krili na salašima u Banatu, napuštenim i nedovršenim kućama i da su otkupi ranije uvek bili isplaćivani.

Nakon „crnih devedesetih“, napominje Spasić, otmice „preuzima“ kriminalno podzemlje, koje u svojim redovima i dalje ima obučene ljude za ova dela.

I oni su bili dobro organizovani, a mete su uglavnom bili bogataši i članovi njihove uže porodice, kaže on.

„Danas je drugačije, otmičari nemaju otmičarsko iskustvo, ostavljaju tragove za sobom i nekad traže za otkup i 500 evra“, dodaje Spasić.

Smatra da otmice, koje se danas događaju pokazuju stepen krize u društvu, ali ne siromaštva, već „generisanje kriminalnog miljea“.

Otmice u Srbiji

Kada je oteta, Maša je imala samo tri godine. Sredinom marta 2015. godine, otmičari su je uzeli iz majčinih ruku u jednom beogradskom naselju.

Usledila je policijska potera, a otmičari su „pali“ na naplatoj rampi na autoputu za Zagreb, kod Šimanovaca.

Izveštaj nakon istrage je pokazao da je Maša oteta kako bi je otmičari iskoristili za dobijanje starateljstva nad gotovo identičnim detetom koje živi u Francuskoj, a čija je majka jedna od otmičarki.

Posle dugog suđenja, otmičarima je potvrđena presuda – ukupno 26 godina zatvora.

Mišković

Miroslav Mišković je otet početkom arila 2001. godine iz službenog vozila u Beogradu.

Izvukla su ga četvorica muškaraca sa fantomkama na glavama, naoružani automatskim oružjem.

„Zamahnuo sam da otmičara udarim nogom, ali sam dobio udarac u glavu“, pričao je Mišković nakon što su ga pustili.

Oteli su ga s namerom da od njegove porodice uz pretnju smrću iznude novac.

O oslobađanju Mišković nije znao mnogo, osim da su ga odvezli do Muzeja „25. Maj“, gde su mu skinuli selotejp.

Miškovićeva porodica je pristala da plati otkup od sedam miliona nemačkih maraka, nakon čega su biznismena pustili na slobodu.

Za otmicu Miškovića, članovi zemunskog klana osuđeni su na 30 godina zatvora.

O otmici, između ostalog, Mišković piše i u memoarima „Ja, tajkun“.

Stefan Živojinović, sin Lepe Brene

Poznatoj pevačici su u novembru 2000. godine javili da otkupninu za tada osmogodišnjeg Stefana porodica može da plati na dva načina.

„Živog za 2.5 miliona tadašnjih nemačkih maraka ili mrtvog za pet miliona.

Rekli su i da će nam, u slučaju druge mogućnosti, slati deo po deo Stefanovog tela“, rekla je posle oslobađanja sina Brena.

Otmičari su upozorili porodicu Živojinović da ne zove policiju, te da ima rok od dva dana da sakupi novac.

I da požure, jer zbog svakog dana kašnjenja, Stefanu će iseći po prst, pisali su mediji po oslobađanju.

Novac su odmah skupili i Stefan se vratio kući.

Do danas nije poznato ko je Živojinovićima oteo sina.

Bojan Matijević, sin vlasnika industrije mesa „Matijević“

On je otet 21. aprila 2001. godine, kada je imao 21 godinu.

Crnogorska policija je pronašla Matijevića na albanskoj granici, a u medijkskim izveštajima nakon oslobođenja se pisalo da je kidnapovanje izvela srpsko-crnogorsko-albanska mafija.

Otmičari su bili bivši oficiri i policajci koji su dobili od dve do 12 godina zatvora.

Bojan je nakon oslobođenja ispričao da ga je zaustavio policajac i rekao mu da izađe kako bi proverio auto.

„Jedan me je uhvatio za jednu, a drugi za drugu ruku.

Stavili si mi lisice i zalepili široki selotejp preko očiju, ušiju i usta“, pričao je tada Matijević.

Kaže da su ga čamcem preko Skadarskoj jezera prebacili u Albaniju. Držali su ga dva dana bez vode i hrane.

S njegovim ocem su pregovarali telefonom. Dogovorili su da plati 980.000 maraka. Matijevićevog sina su ostavili kod Skadarskog jezera, gde ga je pronašla vojna jedinica.

Kasnije je utvrđeno da su otmicu izveli bivši pollicajci MUP-a Srbije i Crne Gore sa saučesnicima iz Albanije.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.