Pitanje uslova u kojima borave napušteni psi u prihvatilištu u Novoj Gajdobri ponovo je u fokusu javnosti, nakon što su se građani i predstavnici udruženja za zaštitu životinja obratili redakciji sa primedbama na rad azila kojim upravlja JKP „Komunalprojekt“ iz Bačke Palanke.
Prema dostupnim podacima i navodima sagovornika, u prihvatilištu se trenutno nalazi više od 60 pasa, dok su aktivisti tokom zimskih meseci ukazivali na nedostatak suve podloge, adekvatne zaštite od hladnoće, kao i na ograničen pristup javnosti. Posebnu pažnju izazvala je tvrdnja da je posetiocima zabranjeno fotografisanje i snimanje, uz obrazloženje da je takvu odluku donelo javno komunalno preduzeće.
Azil kao javna služba, a ne zatvoren sistem
Prihvatilište za pse u Novoj Gajdobri deo je zoohigijenske delatnosti, koja se prema važećim zakonima smatra komunalnom delatnošću od opšteg interesa i finansira se iz budžeta Opštine Bačka Palanka. Samim tim, reč je o javnoj službi, a ne privatnom prostoru, što otvara pitanje opravdanosti ograničavanja javnosti i transparentnosti rada.
Zakoni koji uređuju ovu oblast su Zakon o dobrobiti životinja, Zakon o veterinarstvu, Zakon o komunalnim delatnostima, Zakon o javnim preduzećima i Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja propisuju humane uslove držanja životinja, obavezu zbrinjavanja napuštenih pasa, ali i javnost rada institucija koje obavljaju delatnosti od opšteg interesa.
Raniji inspekcijski nadzori i ponovljene primedbe
Podsetimo, prihvatilište u Novoj Gajdobri je prethodnih godina više puta bilo zatvarano po nalogu veterinarske inspekcije, upravo nakon prijava udruženja koja su ukazivala na nepravilnosti u radu. Iako su nakon tih nadzora sprovođene određene mere, sagovornici navode da se suštinski problemi ponavljaju, a da sistemsko rešenje i dalje izostaje.
Aktivisti ističu da azil ne bi trebalo da bude trajno mesto boravka pasa, već privremena stanica u procesu zbrinjavanja, lečenja, sterilizacije i udomljavanja.

Izostanak preventivnih mera i SNR programa
Problem napuštenih pasa, kako ukazuju sagovornici, ne može se rešavati isključivo smeštajem u azil. Jedan od ključnih alata za kontrolu populacije pasa je SNR program (uhvati–neutroliši–vrati), koji se zasniva na sistemskoj sterilizaciji, evidenciji i odgovornom upravljanju. Iako ovaj model nije izričito obavezan po zakonu, on je u potpunosti u skladu sa zakonskim načelima i predstavlja preporučenu praksu. Sagovornici navode da se u Bačkoj Palanci ovaj program ne sprovodi, što dovodi do stalnog priliva novih pasa u prihvatilište i preopterećenja kapaciteta.
Udomljavanje, edukacija i odgovornost vlasnika
Dodatni problem predstavlja izostanak javnih kampanja o odgovornom vlasništvu JKP Komunalprojekt-a, kao i nedovoljno aktivan rad na udomljavanju pasa. Bez edukacije građana, kontrole čipovanja i sankcionisanja napuštanja životinja, azil ostaje mesto posledica, a ne rešenja problema.
Predstavnici udruženja ukazuju da postoje primeri dobre prakse u drugim gradovima, poput Novog Sada, gde se zoohigijena sprovodi kroz kombinaciju preventivnih mera, sterilizacije, saradnje sa udruženjima i transparentnog rada, što daje vidljive rezultate.
Više od 245.000 evra isplaćeno iz budžeta Bačke Palanke zbog ujeda napuštenih pasa
Ovi podaci jasno ukazuju na razmere problema pasa lutalica u Bačkoj Palanci, na koji se građani godinama unazad učestalo žale. Tokom 2024. i 2025. godine zabeleženo je ukupno 283 predmeta po zahtevima građana zbog ujeda napuštenih pasa, dok je iz budžeta opštine u tom periodu isplaćeno 28,67 miliona dinara, odnosno oko 245.000 evra na ime odšteta. Ovakav finansijski i bezbednosni teret pokazuje da postojeće mere ne daju rezultate. U tom kontekstu, rad prihvatilišta za pse u Novoj Gajdobri postaje neraskidivo povezan sa problemom pasa na ulicama, jer bi azil, uz sistemsku sterilizaciju, aktivno udomljavanje i preventivne mere, trebalo da doprinese smanjenju broja napuštenih pasa. Bez takvog pristupa, problem se iz godine u godinu ponavlja, a posledice snose građani i opštinski budžet.
Ko i kako može da reaguje
Građani i organizacije imaju mogućnost da, u slučaju sumnje na kršenje propisa, podnesu prijave veterinarskoj i komunalnoj inspekciji, Ministarstvu poljoprivrede – Upravi za veterinu, kao i Povereniku za informacije od javnog značaja, ukoliko se uskraćuju informacije o radu javne službe.
U video-prilogu koji prati ovaj tekst, donosimo izjave građana, predstavnika udruženja za zaštitu životinja i pravnika koji objašnjavaju šta zakon propisuje kada je u pitanju rad prihvatilišta, koje su obaveze lokalne samouprave i koji su mogući pravci sistemskog rešavanja problema.


















