Izvesno pomeranje starosne granice za odlazak u penziju

0
169

Prvi rezultati mera populacione politike mogu se očekivati u narednih 10 do 15 godina, ali se u narednom periodu očekuje i povećanje starosne granice za odlazak u penziju, rečeno je na stručnom skupu „Populacioni problemi stanovništva Srbije u 21. veku“.

Već 26. godinu zaredom Srbija se suočava sa negativnim prirodnim priraštajem, dok se u prošloj godini broj žena koje su u fertilnom periodu smanjio za čak 200.000.

Srbija se suočava sa brojnim demografskim problemima, zbog čega su mere populacione politike sve češće deo medijske agende, dok vlast usvaja strategije i planove koje bi trebalo da poboljšaju demografsku sliku zemlje sa drugim najstarijim stanovništvom u Evropi.

Mere koje je u proteklom periodu usvojila Vlada Srbije, mogu se podeliti na nekoliko segmenata koji se odnose na finansijsku podršku porodicama sa decom, usklađivanje rada i roditeljstva, ali i brigu o starijim sugrađanima, te upravljanje migracijama.

Mere su fokusirane ka jedinicama lokalne samouprave i dale su početne rezultate u nekim sredinama. Novi Sad je jedna od sredina koja već u 2017. godini beleži značajne pomake, ali sa aspekta demografskih indikatora, tu nema velikih pomeranja, jer se prve mere mogu konkretno analizirati kao eventualno poboljšanje tek za 10 do 15 godina„, poručila je ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku Slavica Đukić Dejanović.

Daniela Arsenović sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, na skupu je govorila o starenju stanovništva, kao i o prilagođavanju i perspektivama novih tendencija. Prema njenim rečima, Srbija se suočava sa nedovoljnim brojem rađanja, snažnom emigracijom uglavnom mladog i radno sposobnog stanovništva, te starenjem građana. Starenje će se nastaviti i u narednim godinama, jer u kategoriju onih koji imaju 65+ godina, ulazi takozvana „bejbi bum“ generacija, rođena nakon Drugog svetskog rata.

Potrebno je institucionalno pristupiti svemu tome, ne samo starom stanovništvu, već i njegovom aktivnom starenju, a to podrazumeva reformu fiskalnog sistema, ali i aktivno učešće starog stanovništva, kako u društvu, lokalnoj zajednici, tako i u samoj ekonomiji države„, navela Arsenović.

Na pitanje 021.rs znači li to da se u narednom periodu može očekivati pomeranje granice za odlazak u penziju, Arsenović je kazala da se to mora očekivati.

U suprotnom sistem neće biti održiv. To su učinile i mnogo razvijenije ekonomije u poređenju sa našom. Pomeraju se starosne granice na 67 godina, a od 2021. godine ta granica neće biti hronološka, nego će biti na osnovu preostalih godina očekivanog trajanja života„, dodala je Arsenović.

Na skupu je rečeno i da je prošle godine u Vojvodini rođeno više od 17.000 dece, što je najviše u poslednjih 10 godina. Uočeno je da se godišnje odseli oko 16.000 građana, čija je prosečna starost nešto iznad 28 godina, a svaki peti je visokoobrazovan. Između ostalog, jedan od razloga niskog nataliteta je i nezadovoljstvo žena sopstvenim položajem u društvu u Srbiji.

Tek kada prekinemo da se vrtimo u krug između statistike i legislative i krenemo u pravo identifikovanje problema, a to je ekonomski položaj građanki i građana, moći ćemo da dođemo do efektnog cilja. Drugim rečima – potrebno je socijalno odgovorno ponašanje svih u rešavanju populacionih problema, odnosno podizanju broja stanovnika„, rekao je Pokrajinski zaštitnik građana Zoran Pavlović.

Dodajmo i da će kroz 45 godina stanovništvo Srbije pasti na pet miliona stanovnika. Projekcije su da će, ukoliko stvari ne počnu da se menjaju na bolje, mladih biti manje za 600.000, dok će se broj starijih od 65 godina povećati za 400.000. Zbog toga pojedini demografi smatraju da će u budućnosti Srbiji biti potrebniji starački domovi, nego vrtići.

Na skupu „Populacioni problemi stanovništva Srbije u 21. veku“, u organizaciji Pokrajinskog ombudsmana, razgovaralo se još i o merama strategije Vlade Srbije u podsticanju rađanja, planiranju porodice, migracijama stanovništva, prisilnim migracijama, kao i o novim pronatalitetnim politikama u Vojvodini.

Izvor: 021.rs / Foto: Pixabay

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.